Kako je nastao naziv „Trešnjevka“? Kada i zašto započinje preobrazba trešnjevačkog prostora iz ruralnog u urbani? Kakva je gradnja prevladavala u prvoj polovici 20. stoljeća uz industrijske pogone na trešnjevačkom prostoru? Na ova i druga pitanja naši su učenici našli su odgovore na nastavi geografije. 

Terenskim obilaskom neposredne okolice Športske gimnazije istaknute su centralne funkcije grada (institucije i javne službe oko Parka Stara Trešnjevka), planska i neplanska gradnja, značaj prometne povezanosti (tramvajska pruga puštena u promet 1935. godine), glavne vizure Trešnjevke (dimnjak toplane, Cibonin toranj) i druge zanimljivosti.

Ovakvim iskustvenim učenjem povezuju se teorijska znanja s vlastitim iskustvom čime se povećava interes učenika, razvijaju vještine promatranja neposrednoga okoliša i uočavanje uzročno-posljedičnih veza. 

Objekt istraživanja geografije je prostor. Upravo je prostor neposredne okolice škole kojim učenici svakodnevno prolaze idealno okružje za učenje i poučavanje o postanku, razvoju  i preobrazbi naselja na primjeru Trešnjevke. Stoga se nastava geografije u Športskoj gimnaziji Zagreb tradicionalno odvija i na terenu, izvan učionice.